Drenaža zemljišta je složen problem. U idealnom slučaju voda u tlu prolazi naniže prirodno, ostavljajući za sobom dovoljne količine vode za razvoj života u zemljištu. Nedovoljno dobro prirodno dreniranje ima za posledicu ispunjavanje zemlje vodom, što ometa pristupačnost kiseonika i biljkama i životinjskom svetu. Preterano dreniranje je takođe loše.
Pokazatelj potrebe za drenažom može se dobiti kopanjem kontrolnih jama, oblika kocke ivica 30 cm, koje se zatim pune vodom do vrha ili čekati pljusak. Ako se nivo vode u jami nije značajno promenio (bar za 15 cm) posle nekoliko sati , može se reći da je drenaža potrebna.
KOLEKTOR je jama oblika kocke, ivice oko 2m. Treba je ispuniti kamenjem na do 15 cm od površine, a kamenje prekriti poroznom zemljom. Iz njega akumulirana voda otiče naniže i to krećući se ispod korenova okolnih biljaka.
TRANŠEJE (ROVOVI) I CEVI omogućavaju kretanje drenirane vode. Oni su ispunjeni lomljenim kamenom. najfiniji travnjaci (za golf, tenis, kuglanje) zahtevaju detaljno razrađen sistem cevi. A kod parkovskih travnjaka drenovi su u obliku tranšeja, koji su sasvim dovoljni.
TRANŠEJNA DRENAŽNA MREŽA se sastoji od glavnog drena (rova, kanala) iskopanog dijagonalno preko čitavog travnjaka sa nagibom prema gl. kolektoru, sa bočnim drenovima koji sekopaju sa obe strane glavnog drena pod uglom od 45 stepeni. Glavni dren ne sme biti plići od 40-60 cm, a isto toliko širok. Bočni drenovi su na rastojanju do oko 3m, a treba da budu 30-40 cm duboki i široki.
TRANŠEJE se zatim ispunjavaju krupnim kamenjem do pola ukupne dubine, a zatim sitnijim kamenjem ili izlomljenom ciglom do 15 cm do površine. Zdravica se posle toga prostire preko kamenja.
Sličan postupak je i kod postavljanja drenašnih cevi, kje su debele oko 10-15 cm, a bočne oko 7cm. Zatim se pune poroznim materijalom (kamen, keramika).