MAZDA
Japanska fabrika već dugo eksperimentiše s rotacionim (vankel) motorom na vodonik. Prva “Mazda” s tom vrstom pogona, tip HR-X, nastala je još 1991. godine. Ređali su se koncepti HR-X II (1993), “kapela kargo” (1995), “RX-8 hidrogen RE” (2003) i “premasi hidrogen RE hibrid”. Dve i po godine nakon lansiranja na Salonu automobila u Tokiju, RX-8 s pogonom na vodonik postao je službeno (ili bolje rečeno promotivno) vozilo nekoliko vladinih agencija i državnih firmi. Tako je ušao u istoriju kao prva “Mazda” sa ovom vrstom pogona u svakodnevnoj upotrebi, ali ozbiljna komercijalizacija tek treba da se desi sa stupanjem “premasija” na scenu.
Prototip je prikazan pre nešto više od dve godine. Osnovna razlika u odnosu na sve dosadašnje “Mazde” s pogonom na vodonik je prilagođenost porodičnoj i poslovnoj upotrebi, kao i primena hibridne tehnologije. “Premasi” ima veliku jednozapreminsku karoseriju s pet sedišta, što je omogućilo više manevarskog prostora za japanske inženjere koji su želeli da dodatno unaprede pogon i prilagode ga trenutnim uslovima eksploatacije. Zbog malog broja mesta za dopunu vodonika odlučeno je da se primeni “dual-fjuel” sistem koji omogućava da se motor sa unutrašnjim sagorevanjem pokreće i uz pomoć bezolovnog benzina. “Mazdini” stručnjaci najavljuju da će uskoro početi da rade i na kombinaciji vodonika i evrodizela, a očekuje se i korišćenje bioetanola.

EFIKASNA KOMBINACIJA
Višenamenski (MPV) model koji se u Evropi prodaje kao “mazda 5”, ponudio je dovoljno prostora da se pored dva rezervoara za gorivo ugradi i velika baterija za “skladištenje” električne energije. Uz ekološke postojao je još jedan bitan razlog za primenu hibridne tehnologije. Dosadašnji rotacioni motori s pogonom na vodonik imali su problem s lošim sagorevanjem na niskom broju obrtaja, samim tim nisu imali ni adekvatan učinak u takvom režimu rada. U kombinaciji s elektropogonom, koji nudi praktično ravnu “krivu” obrtnog momenta, ta mana je prevaziđena. Ujedno je povećana i autonomija na 200 kilometara (s punim rezervoarom vodonika), što je tačno dva puta više od onoga što je mogao “RX-8 hidrogen RE”.
IZBACUJE VODU
Hibridni sistem funkcioniše po dobro poznatom principu. U konkretnom slučaju glavne komponente su rotacioni “dual-fjuel” motor, generator, inverter i elektromotor. Kad god to prilike i napunjenost litijum-jonske baterije dozvoljavaju automobil se kreće isključivo na električni pogon i na taj način štedi gorivo (vodonik i alternativni bezolovni benzin). Druga krajnost su nagla ubrzanja ili kretanje velikim brzinama na autoputevima kada se koriste svi raspoloživi resursi – odnosno ukupna snaga motora s unutrašnjim sagorevanjem, generatora i akumulatora. “Mazdina” ideja se, dakle, ne razlikuje previše od rešenja drugih proizvođača osim u pogonu na vodonik (H2), prilikom čijeg sagorevanja se ne emituje ugljendioksid. Naprotiv, njegova “štetna” emisija je voda (H2O).
Tu se, međutim, ne završava priča o naprednim tehnologijama i brizi japanske fabrike za životnu sredinu. Na “mazdi premasi hidrogen RE hibrid”, odnosno prototipu koji će bez većih izmena uskoro prerasti u serijski model, korišćeni su “biotek” materijali za oblaganje enterijera kao i “bamper-to-bamper” sistem reciklaže (uz pomoć CCD senzora prilikom sortiranja samlevene plastike odstranjuje se čak 98,5 odsto boje koja je korišćena na branicima). Bioplastika i materijali na sedištima i unutrašnjim delovima vrata znatno su otporniji na habanje, uticaj otvorenog plamena i vode. “Mazda” se uključila u projekt na kome zajednički rade univerzitet i uprava Hirošime, konzorcijum zainteresovanih firmi, kao i ministarstva ekonomije, trgovine i industrije Japana. Ekološka priča zaokružena je primenom “Danlopovih” ENASAVE pneumatika, dimenzija 195/65 R15, u čijoj proizvodnji nije korišćena nafta.
helikopter na vodonik
– Poleteo je i helikopter na vodonik