STEVIJA – BILjKA SLATKOG LISTA

Ekonomski značaj stevije očigledno postaje sve veći. Ova biljka je do pre nekoliko godina bila sakrivana pa čak i zabranjivana za proizvodnju zbog svojih slatkih listova koji mogu ozbiljno ugroziti račune industriji šećera i veštačkih zaslađivača. Stevija je višestruko slađa od belog šećera a mogu je koristiti svi, od osoba na dijeti do „šećeraša“ i sladokusaca. Još jedan razlog zašto se industrija šećera toliko plaši stevije je to što list ove biljke svako može kod svoje kuće preraditi u prirodni zaslađivač.
Prvi i najčešći način prerade je sušenje i mlevenje lista stevije, takozvani zeleni prah.
Drugi način je potapanje suvog lista u mlaku vodu. Tom prilikom iz lista u vodu prelaze steviozidi, glikozidi, odgovorni za sladak ukus. Nekoliko kapi tog sirupa je dovoljno da se zasladi čaj, kafa ili štošta drugo.
Treći način prerade je industrijski proces prilikom čega se iz zelenog praha odvajaju isključivo glikozidi i dobija čist beli prah koji je mnoštvo puta slađi od bilo kog šećera. U prilog tome i činjenica da oprema za ovaj proces nije preskupa i lako može postati vlasništvo malih preduzeća, što bi postepeno oduzimalo deo kolača dobro razvijenoj industriji šećera.
Upravo iz ovih razloga stevija, postaje sve traženija u Evropi a suvi list, opravdano drži visoku cenu. Da stvar bude još zanimljivija, potražnja je tolika da proizvodnja ne može da zadovolji potrebe tržišta.
Procenjuje se da u Srbiji može da se zasadi na hiljade hektara pod stevijom a da bi sva količina ove biljke našla put ka domaćim i inostranim kupcima.
 
Kako se razmnožava stevija?

Stevija se može razmnožavati semenom, ali je taj proces komplikovan zbog male klijavosti semena. Seme stevije je veoma sitno, niče samo ako je osvetljeno i na visokoj temperaturi i vlažnosti vazduha. Procenat šturog semena u odnosu na klijavo je veoma veliki.
Drugi način razmnožavanja je vegetativno – reznicama. Reznice stevije se veoma lako ožilljavaju u pesku ili tresetu.
Treći način je proizvodnja u kulturi tkiva. Ovom sufisticiranom metodom, može se dobiti veliki broj reznica koje u daljem procesu izrastaju u zdrave, uniformne sadnice.
Sadnice za plantažno gajenje se mogu poručiti kod specijalizovanih proizvođača.  Na našem sajtu putem kontakt forme možete poručiti sadnice stevije po vrlo povoljnim cenama.
 
Kako se sadi stevija
Da bi se list kao osnovna sirovina zaštitio od dodira sa zemljom, predlaže se sadnja na foliji ili malčiranje.
Najbolje je zemlju pripremiti u jesen dubokim oranjem na 30-40cm, a zatim na proleće tanjirati i pripremiti izdignute leje preko kojih se zateže najlon metar širine.
Ispod najlona se provlače dve cevi „kap po kap“ a između redova se seje bela detelina kako bi prekrila oranicu, smanjila podizanje prašine i popravila mikroklimu na plantaži.
Stevija se sadi na rastojanju od 80cm po dužini leje i 70cm po širini sa srednjim redom u kome rastojanje iznosi 40cm između biljaka. Razmak između redova treba da bude 60-70cm.
Ovom gustom sadnjom, postiže se maksimalna iskorišćenost površine od 5 biljaka po dužnom metru leje.
U ovom slučaju se računa da će u toku sezone biti 2-3 ubiranja listova a da će se habitus time održavati da ne preraste i ne počne da smeta susednoj biljci.

Računica
ha = 10.000m2
Leja + red između leja zahvata 1,6m2
Broj biljaka po dužnom metru leje je 5
Teoretski
10.000 / 1,6 = 6.250
6.250 x 5 = 31.250 biljaka.
Pritom treba voditi računa o obliku parcele jer često može da dođe do odstupanja.
Tako na primeru pravilne parcele od 100 x 100m dobijamo:
100m / 1,6m (u ovom slučaju 1,6 predstavlja širinu leje + širina staze).
Dakle 100 / 1,6 = 62,5 reda. Moguće je iskoristiti samo 62 reda.
62 x 100 = 6.200
6.200 x 5 = 31.000 biljaka.
Prinos
Jedna biljka obično donese 90-110g svežeg, odnosno 25-30g suvog lista.
Biljke gajene u povoljnim uslovima mogu doneti i preko 50g suvog lista.
Ako je posađeno 31.000 biljaka na 1ha, ako je njihov prosečan prinos 25g, dobijamo da je na 1ha moguće proizvesti 775.000g (775kg).