Intenzivna poljoprivreda predstavlja napredan način proizvodnje hrane u odnosu na tradicionalnu poljoprivredu koja u najvećoj meri zavisi od vremenskih uslova. Intenzivna poljoprivreda zahteva više angažovanja i ulaganja ali je prinos neuporedivo veći i izvesniji pa se takve investicije brzo isplate. Kod nekih kultura može se planirati i više setvi tokom godine.

KAKO SE POLJOPRIVREDA MOŽE UNAPREDITI

Pre pokretanja proizvodnje, treba se usmeriti na takozvano „organsko“ ili klasično gajenje.
Organsko gajenje traži strožije analize i posebne bio preparate i naravno organska đubriva ali je i cena finalnog proizvoda veća a plasman siguran.
U svakom slučaju, neophodno je uraditi analizu zemljišta i nadomestiti sve potrebne elemente.
Posle suzbijanja korova i unošenja odgovarajućih đubriva u zemnjište  radovi na pripremi polja tek počinju.
Sistem za navodnjavanje

Da bi se izbegle posledice suše i da bi se biljkama u pravo vreme razvoja prosledila neophodna količina vlage, potrebno je postaviti sisteme za navodnjavanje.
Aktuelni su sistemi „kap po kap“ koji mogu biti sa prostim kapaljkama koje kvase zemlju na određenom rastojanju, zavisno od plodoreda  ili sa mikrorasprskivačima. U poslednje vreme koriste se i specijalne kapaljke koje svakoj biljci daju određenu količinu vode uz sam koren.
Pored sistema kap po kap, koriste se i različite prskalice sa zemlje ili na konzolama.
Voda se donekle može crpiti iz zemlje ali je najbolji način pravljenje sistema kanala za navodnjavanje na državnom nivou.  U brdskim područjima mogu se praviti neke vrste akumulacionih jezera odakle bi se tokom cele sezone obezbeđivale potrebne količine vode za zalivanje.
Benefit od zalivanja najbolje se vidi na primeru kukuruza gde se na navodnjavanim njivama ubere oko 12-14 tona po hektaru a na nenavodnjavanim svega 3-4 tone.
Obezbeđivanjem vode kroz sisteme zalivanja, osigurava se dobar i kvalitetan prinos.
Folije

Kod kultura kao što je jagoda, spanać, zelena salata ali i drugo povrće i voće, mogu se koristiti crne folije koje štite koren od gubitka vlage, povećavaju temperaturu pa samim tim ubrzavaju zrenje i što je najvažnije, štite biljku od korova a zemlju od ispiranja hranljivih materija.
Postavljanje folija se vrši mašinski ili ručno, tako što se na pripremljene visoke brazde postavlja najlon a zatim zagrće. U najlonu se na potrebnom rastojanju buše rupe kroz koje se sade sadnice. Zalivanje se može vršiti kapaljkama ili unapred postavljenim sistemom kap po kap ispod folije.
Na ovaj način, prinosi se povećavaju za 30-40% a vreme sazrevanja je kraće za 5-10 dana što je dovoljno za postizanje dobre cene na tržištu.
Protivgradne mreže

Grad često pravi velike štete poljoprivrednicima u samo nekoliko minuta. Može se sprečiti protivgradnim raketama ali to nije sigurno koliko protivgradne mreže.
Iznad parcele se postavlja konstrukcija na koje se razapinje protivgradna mreža. Njena cena je manja od pola evra po metru kvadratnom ali je kultura koja pod njom raste višestruko zaštićena. Pored protivgradne zaštite koju pruža ova mreža, ona pravi i određenu dozu zaštite od sunčevog zračenja pa biljka na otvorenom polju manje strada tokom letnjih vrućina. Još jedna važna funkcija koju ova mreža može da ima je zaštita od prica. Dovoljno je da se po obodu parcele spusti mreža do zemlje i biljke će biti u nekoj vrsti plastenika sa dobrim provetravanjem, zaštićene od ptica, jakog sunca i grada.
Vetrozaštitni pojasevi

Vetar može biti uzrok lomljenja ili poleganja poljoprivrednih kultura.
Sadnjom drveća oko parcela, znatno se smanjuju udari vetra što utiče na rod. Prema nekim istraživanjima visina vetrozaštitnog pojasa u direktnoj je vezi sa prinosima na okolnim poljima. Naime u dužini od 60 visina vetrozaštitnog pojasa, vetar je smanjen a rod se povećava za 10-20%
Kada se primene sve potrebne mere, od navodnjavanja do vetrozaštitnih pojaseva i protivgradnih mreža, uz redovne mere nege i pravilnu prihranu, može se planirati siguran i obiman rod koji će pre drugih stići na tržište i biti konkurentan.

Autor: Radivoje Bulatović