Mnogi nas pitaju „kako da napravim najbolji humus i supstrat“, „koje elemente da mešam…“
Podelićemo materije na prirodne i sintetičke, kako bismo razumeli njihovu pojedinačnu ulogu i prema tome odabrati ih za ciljani sadržaj.
PRIRODNE:
Za humus su najvažnije 3 sirovine: ona koja obezbeđuje dobru strukturu, zatim druga, koja služi za zadržavanje vodei ona koja služi za provetravanje.Što je više treseta u humusu, to je humus siromašniji.Treseta ne sme biti više od 50 %. Najbolje je izbegavati komercijalni humus, uvek je bolje da ga sami napravite za sebe.
Najvažnije je prvo poći od baštenske zemlje i to najbolje neobrađene, s tim da ćete prvo skinuti travu sa površine. Zemlja iz bašte treba da bude oko 30 % od celokupne mešavine, humusa, u zavisnosti od biljke naravno, koja će biti posađena. 

Zatim sledi pesak (rečni na primer) koji je važan za drenažu, ali je u potpunosti inertan i ne daje nikakav mineral biljci.
Posle peska sledi svetli treset- on daje prozračnost celom sadržaju. Treset igra ulogu sunđera, koji zadržava vodu i kao provetrivač, jer se ne razlaže. Treset daje kiselu sredinu sadržaju, te sprečava hlorozu. Treset je sačinjen najčešće od trske raznih vrsta. 

Crni treset je stariji oblik treseta, materijal veoma star, koji se „razlagao“ bez kiseonika, u anaerobnoj sredini. On je bogat materijama značajnim toliko da ga u prodavnicama prodaju kao „humus“. On dosta zadržava vlagu, pa može doći do truljenja korena biljke ukoliko ga previše stavite. 
Ima još vrsta treseta koji idu ka kiselijim ph vrednostima.
Jako je važno ako ste u mogućnosti da imate svoj kompost iz domaćinstva.
O tome smo već pisali. Organski otpaci su, osim pokošene trave i osušenog lišća i ljuske od povrća, voća, jaja, kafe, čaja, pepeo od drveta. Time se dobija masna tekstura, bogata raznim potrebnim mineralima koji podstiču bujanje. 
Za podizanje rastresitosti ukoliko je to potreba specifične biljke, koristi se kokosovo vlakno. Ono je dobro za rast nove biljke iz semena, ili tretirano hormonom za ukorenjivanje. Odličan je supstrat za paprat i orhideje na primer. prodaje se u formi sabijene cigle koju posle potopite u kofu s vodom i pustite da se razloži. 
Takođe, neizostavno, stajsko đubrivo. Najbolje stajsko đubrivo je od konja i goveda. Ali zato izmet od živine dosta je siromašan i nije od velikog značaja. 
SINTETIČKE:
Za humus (zemlju za biljke, po vrsti) se mogu korititi i sintetički materijali kao supstrati. Zašto sintetički- zato što im se zna poreklo i sastav lakše, i sa većom preciznošću možemo znati da će se redukovati eventualno truljenje korena biljke i jer su u potpunosti inertni, čime razvoj gljivica je takođe redukovan, smanjen.
Tako imamo perlit, a to je ekspandirani oksid silicijuma. To su bele-sive perle, veoma lagane. On služi za provetravanje zemljišta.
Zatim imamo glinene kuglice, koje su za rastresanje sabijenog supstrata, zemlje, znači služi za drenažu.

Vermikulit je isto na bazi gline, u vidu pločica sitnih i veoma je pogodan kao sadržaj iz koga će nova biljka iz semena izrasti i posle presaditi. 

Kamena vuna je već dobro poznat materijal, ali nije prijatan na dodir. Dobro je da se ove kockice čvrste strukture stave na dno kako bi drenaža bila uspešna. Čak je moguće uzgajati biljke u kamenoj vuni uz dodavanje tečnog đubriva (kap po kap metodom).