TRAVE I USLOVI STANIŠTA:
Ekologija pod staništem podrazumeva skup svih činilaca koji deluju na određenom prostoru nam kom se razvija jedna biljka ili zajednica.
Ekosistem predstavlja skup uticaja žive i nežive prirode.

 
SVETLOST
Gotovo sve trave zahtevaju velike količine svetlosti za normalan razvoj. Samo mali deo pripada polusenoljubivim vrstama
Zasena deluje loše na stvaranje potrebne količine kalcijuma i šećera u travama, što smanjuje njihovu biološku vrednost. Ali ona može i pozitivno da deluje, tako što smanjuje insolaciju koja utiče na povećanje evaporacije i transpiracije.
TOPLOTA
Pojedine vrste trava različito reaguje na uvećanje toplote, ali i na hladni deo period godine, na pojavu golomrazice ili vreme dugotrajnog zadržavanja snaga na travnjaku.
Travama ne treba suviše toplote. Pored toplote travama je potrebna određena količina vlage.
Trave generalno podnose niske temperature, ali teško podnose dugotrajnu golomrazicu, pogotovu sa još vetrom. Ne podnose temperaturne razlike u temperaturi između vazduha i površinskih slojeva zemljišta.
Temperatura viša od 15 stepeni od polovine marta ili početka aprila do kraja meseca maja ima značaj za pravilan razvoj i dobar porast biljaka. U ostalim mesecima, sve do kraja vegetacionog perioda za razvoj najveći značaj ima dovoljna količina vode. Ostali stanišni uslovi su manje važni.
VODA (VLAGA)
Njen značaj je veliki. Voda od kiša (i snega) na biljke deluje direktno ili indirektno, u prvom slučaju osvežavajući listove i stabla biljaka, a u drugom delujući na biljke tek pošto prethodno popuni kapacitet zemljišta za vodu, poveća nivo podzemne vode ili poveća sadržaj vlage u vazduhu.Velike potrebe trava za vodom objašnjavaju dugačak vegetacioni period, koji traje od ranog proleća do pozne jeseni. Potreba za vodom se uvećava sa čestim košenjem, koje stimuliše intenzivan rast biljaka. Većini kulturnih trava smeta suviše vode. Padavine koriste za svoj razvoj. Veći deo padavina površinski otiče tokom jačih pljuskova, jedan deo se gubi poniranjem vode u dublje slojeve, a izvesna količina padavina zadržava se i na lišću, odakle se veliki deo vlage gubi isparavanjem. Za travnjak nije bitna količina padavina, nego raspored u toku godine.
KSEROFITE – biljke adaptirane na uslove ekstremne suše. Na mokrom zemljištu vrste nisu zastupljene, kao ni na vlažnom
MEZOFITE – biljke koje rastu na umereno vlažnom staništu na kome nema sušnog perioda.
HIGROFITE – umereno do vlažno zemljište.
ZEMLJIŠNI VAZDUH
Travama je neophodan kiseonik, jer bez njega one ne mogu da se razviju i teško stvaraju kvalitetan i lep travnjak.
– direktan uticaj kiseonika- ispoljava se kao potreba korena i nadzemnih delova biljke za neposrednim korišćenjem vazduha u procesima disanja
-indirektni uticaj kiseonika- kiseonik utičeu procesima oksidacije mineralnih i organskih materija. Kiseonik ima uticaj na rad korisnih aerobnih mikroorganizama.
Trave imaju različite zahteve prema količini kiseonika u zemlji. Vazduha u zemljištu ima znatno više posle njegovog rastresanja, mehaničkom obradom. Zato mere negovanja koje imaju za cilj da unesu dodatne količine vazduha u zemljište treba sprovoditi redovno.
OROGRAFSKI USLOVI
Travnjaci u pejzažu najefektnije vizuelno deluju koliko se nalaze na zatalasanim površinama ili blago nagnutim padinama. Takav položaj ima za posledicu smanjen stepen vlažnosti vazduha. Kod jače izraženih nagiba treba koristiti smeču onih vrsta koje bolje podnose sušu.
MINERALNE MATERIJE
Travama je potrebno kvalitetno zemljište sa dovoljnom količinom mineralnih materija. Potreba za mineralima je uvećana činjenicom da se kod trave iznose velike količine istih iz zemlje, zbog čega se ono brzo iscrpljuje. Đubrenjem se utiče na floristički sastav samog travnjaka. Količina đubriva zavisi od osobine zemljišta, samog korišćenja travnjaka, čestine košenja, klimatskih uslova, orografskih uslova i dr.
Biljke iz fam. Poaceae iznose iz zemlje velike količine azota i kalijuma, dok biljke iz fam. Fabaceae iznose fosfor i kalcijum.
ČOVEK KAO FAKTOR STANIŠTA
Nekad će i najbolje projektovani i ozgrađeni travnjaci brzo propasti, ako se o njihovoj razumnoj, projektom predviđenoj upotrebine vodi rašuna i dovodi se njihova preterana eksploatacija. Zato svaki travnjak koji PA podiže treba da ima tačnije utvrđen obim i karakter korišćenja. Od toga će zavisiti i izbor vrsta, način izgradnje, stepen intenziteta negovanja, pa i način sprečavanja nedozvoljenog korišćenja same površine.