Da bismo razmnožavali neku biljku, najpre moramo poznavati njene biološke osobine kao i uslove sredine u kojima je naj povoljnije sprovoditi proces razmnožavanja: vlažnost vazduha, vlažnost zemljišta, optimalna temperatura, dubina setve, vreme stve…
Biljke se mogu razmnožavati vegetativnim i generativnim putem.
-Generativno (polno), semeno
-Vegetativno (bespolno ), reznicama
GENERATIVNO RAZMNOŽAVANJE:

Generativno razmnožavanje je razmnožavanje semenom. To seme je nastalo oplođenjem matične biljke iste vrste.
Ukoliko se radi o čistim sortama a ne o hibridima, nove biljke nezadržavaju sveosobine matične biljke. Ukoliko se radi o hibridnim (ukrštenim) vrstama, čovek može kontrolisati koje će se rodireljske osobine preneti na potomstvo. Svakako se prenose osnovne genetske informacije o vrsti ali neke tipične osobine koje svaki živi organizam poseduje individualno mogu biti kombinovane ukrštanjem DNK majke i oca.
Ova osobina zadržavanja jednih i odbacivanja drugih osobina, može biti korisna kod stvaranja novih hibrida jer se tako mogu dobijati novi zanimljivi oblici. Takođe to može biti i nedostatak, jer se ne zna da li će se neke željene osobine preneti na potomstvo il ne.
Prednosti razmnožavanja semenom su u tome što se može proizvoditi veliki broj biljaka, otpornije su na bolesti, sušu i niske temperature, odlikuju se dobrim izgledom.
Manje poželjno je to što ovako razmnožene biljke cvetaju kasnije nego one razmnožene vegetativnim putem, tako da je sama činjenica da joj treba više vremena za proces proizvodnje nego biljci razmnoženoj reznicama, uvećava njenu cenu.
Uspešna proizvodnja rasada iz semena, zavisi od kvaliteta semena i uslova u kojima se razvija.
Vremenom seme gubi klijavost a period klijavosti, zavisno od vrste iznosi od nekoliko meseci do nekoliko godina izuzimajući ekstreme.
Klijavost semena se ispituje tako što se uzorak od najčešće 100 zrna postavi na vlažnu hartiju a broj niklih predstavlja procenat klijavosti.
Apsolutna težina semena je veličina koja se izražava težinom 100 ili 1000 semenki.
Kod nekih biljaka kao što je Ageratum, u jednom gramu ima 4500 semenki a Begonija u jednom gramu ima čak 200 000 semenki. Na osnovu tih podataka, izračunavamo koliko je semena potrebno posejati na jedinici površine.
VEGETATIVNO RAZMNOŽAVANJE:
Reznice biljaka za ožiljavanje, mogu se uzimati tokom cele godine.
Razlikujemo zelene, poluzrele i zrele reznice.
Mesec maj je pravo vreme za ožiljavanje većinereznica.
Kada maldi izbojci drveća i žbunja očvrsnu, treba početi sa skidanjem reznica.
Treba voditi računa da matična biljka bude zdrava i vitalna.
Proces ukorenjivanja traje u zavisnosti od vrste, četiri nedelje do nekoliko meseci pa i celu godinu.  Ovaj proces se može ubrzati primenom stimulativnih sredstava poput hormona za ožiljavanje ili određenih koncentracija đubriva koja će pružiti optimalnu prihranu u tom periodu.
Zemlja za reznice treba da bude hranljiva i ocedna sa sposobnošću da se lako zagreva.
Povoljno je dodati krupnnog rečnog peska ili agroperlit kako bi se popravio vodnovazdušni režim zemljišta.
Rezanje izbojaka treba vršiti rano ujutru jer je tada biljka puna sokova. Rez treba da bude pod kosim uglom. Alat (nož ili makaze) mora biti prethodno dezinfikovan kako bi se izbeglo unošenje parazita i oštar kako bi rez bio što pravilniji. Biljke treba pobosti u supstrat odmah po odrezivanju da se ne osuše. To pravilo ne važi kod biljaka poput muškatle, japanskog fikusa i sličnih vrsta koje po odsecanju ispuštaju mlečni sok ili su jednostavno pune vode. Takve reznice treba ostaviti u hladovini nekoliko dana da se rez prosuši kako  ne bi došlo do truljenja.
Posuda sa reznicama mora biti u zaseni u toploj i vlažnoj atmosferi. U masovnoj proizvodnji stavljaju se u plastenike prektivene mrežama ili asurom dok u kućnim uslovima za to može poslužiti palstična flaša, tegla ili najlon kesa.
Supstrat nesme da se osuši ali ni da bude previše vlažan. Reznice je poželjno svakodnevno orošavati.
U novije vreme za ubrzavanje ožiljavanja i za bolji kvalitet korena, koriste se sredstva na bazi biljnog hormona IBA.

Autor: Sabaha Bužimkić