Mnogi ljudi prave greške u pristupu bonsaiju , i to najčešće iz dva razloga , neinformisanost i predrasude. Oni koji su neinformisani , imaju potencijal da jednog dana postanu ozbiljnije zainteresovani za ovo. Neinformisanost dovodi do dva slučaja , ili da ljudi potpuno dignu ruke od ovoga ili da krenu ozbiljnije da se interesuju za njega.
Većina ljudi prvi put dolazi u kontakt sa bonaijem , najčešće na pogrešnim mestima. To su obično holovi velikih tržnih centara ili mega marketi. Tamo se najčešće ne mogu dobiti adekvatne informacije , jer to prodaju ljudi koji su priučeni o bonsaiju. Na takvim mestima uglavnom i priučeni ili ljudi bez ikakvog znanja kupuju bonsai , te zbog toga najčešće dolazi do razočarenja , jer biljka vrlo brzo ugine. Biljka najčešće ugine ili zbog nedostatka nege , ili , da ironija bude još veća , češće zbog preterane brige početnika , povedene entuzijazmom u pogrešnom smeru. Ova činjenica dovodi , u većini slučajeva do odustajanja početnika. O ni smatraju da nisu za to , jer su  eto , pokušali , i nije išlo , a opšte poznata stvar je da sa bilo čime kad se počinje , malo kome ide od ruke iz prve.
Kod nas , bonsai koji se može naći po rasadnicima , uvezen je , i to najčešće iz Holandije. Taj bonsai je uzgajan na raznoraznim hormonima , i dok oni traju , traje je biljka. Mnogi se , iako su tendenciozno kupili bonsai u rasadniku , uvereni da je ovde kvalitetniji bonsai nego po megamarketima , iz istog razloga što im biljka brzo ugine , kao i oni koji su ga kupili u megamarketu , obeshrabre i odustanu , pod istim izgovorom ,  kako su probali i nisu uspeli , te to nije za njih.
Takođe do brzog odustajanja dolazi i zbog činjenice da se isto desi i onima koji su čuli da kupovni bonsai nije dobar za početnike , pa su zbog toga kupili neku biljku u rasadniku i krenuli sami da je oblikuju. I njima zbog neznanja biljka često ugine. Ova grupa ljudi ima potencijala za dobrog bonsaistu jednog dana , ali im je potrebna pomoć u startu kako ne bi doživeli razočarenje. Sve što treba je ukazati im na to da kupe više biljki , jer će im sigurno neka od njih uginuti , ali kako imaju više biljki , razočarenje neće biti veliko , kao kad se to dogodi samo kada se ima jedna biljka.
Najčešći razlozi zbog kojih dolazi do brzog uginuća kupovnog bonsaija , ukoliko se nađe biljka koja nije rasla kljukana hormonima u velikoj meri , je mesto držanja (obično uz prozor ispod koga se nalazi radiator) i način zalivanja (biljka se najčešće samo orošava ili nedovoljno zaliva). Do pomenutih grešaka najčešće dolazi zbog toga što na cedulji , koja ide uz biljku , najčešće piše samo bonsai , ili uopšte ništa ne piše. Kako ljudi ne znaju koja je biljka u pitanju , tako ne mogu znati ni pravo mesto gde treba smestiti biljku , a vođeni činjenicom da bonsai treba da služi za ukras , i ništa više , kao i da je bonsai isključivo sobna biljka , u startu biljku osuđuju na propast.
Grupa ljudi , koja je u velikoj manjini na ovim prostorima , je ona koja počinje da se bavi bonsaijem ozbiljno , baš zbog činjenice da je njihovo prvo drvo uginulo zbog neznanja , te imaju želju da nauče gde su pogrešili , kako im njihova sledeća drvca ne bi uginula.
U stvari , gajenje bonsaia , odnosno njegovo održavanje živim i zdravim , ne razlikuje se značajnije od brige za cvećem ili drugim biljkama. Zalivanje , prehrana i orezivanje su tri osnovne stvari kod bonsaia , koje se lako i brzo nauče , čak iako nikada pre niste imali neku biljku.
Jedan od čestih slučajeva koji se javlja je i taj što mnogi ljudi , vođeni time što bonsai dolazi iz Japana , koji se smatra orijentalnom zemljom , mora biti nešto neobično i apsolutno različito od svega poznatog običnom čoveku. Jedino je tačno da se bonsai može smatrati neobičnim , ali samo zbog svog izgleda , jer je sve drugo vezano za bonsai , slično ili isto dugim stvarima vezanim za uzgajanje biljaka. Neke stvari su se toliko ustalile da ih mnogi smatraju činjenicama veoma bitnim za uzgajanje bonsaia.
Jedna od najčešćih je da bonsai drvo treba uzgajati isključivo iz semena , jer je to jedini ispravan put. Za dobar bonsai treba čekati minimum desetak godina , kako bi izrastao u kvalitetnu biljku za oblikovanje. Takođe postoji i verovanje da postoji specijalno bonsai seme , koje je dovoljno posaditi u zemlju i čekati nekoliko godina dok se ne dobije minijaturno drvce. Tako nešto nikada neće postojati , jer da postoji , bonsai bi mogao da se nađe na svakom koraku u prirodi. Jedina stvar koja je tačna je ta da u prirodi postoje primerci koji su idealni za bonsai , baš zbog toga što svijim izgledom podsećaju na bonsai drveće. Oni se najčešće nalaze uz ivice puta ili u blizini naselja , pa bi njihov koren kasnije oštetio put ili temelj zgrade , jer bi se potkopao pod njega , te se takvi primerci moraju uništiti ili na nekom kamenjaru gde nema mnogo hranjljivih materija i vode , pa biljka ne može da raste , kako bi postala velika , već ostaje zakržljala. Obično takvi primerci ne opstaju dugo , ukoliko ih ne uzme neki bonsaista.
Takođe se često nailazi i na uverenje da biljke ne treba mučiti , kao što to rade bonsaisti , već ih pustiti da slobodno rastu kao što je to slučaj sa biljkama u prirodi. Pre svega , bonsai drveće može da živi i po nekoliko vekova , dok su retki takvi slučajevi u prirodi. Razlog što je ovo tako je taj što bonsai biljke gaje ljudi , koji se svakodnevno brinu o njima (zalivaju , prehranjuju , orezuju … po potrebi , leče čim se pojavi neka bolest). Jedna od opšte poznatih stvari je ta da mnoge biljke bolje napreduju upravo zahvaljujući čestom orezivanju (ovo se odnosi i na normalno drveće). Biljke koje su samonikle u prirodi , moraju i same da se brinu o sebi , zbog čega samo najjači primerci opstaju , ali ni oni ne mogu da se izbore sa svim problemima kao biljke koje se uzgajaju za bonsai.
Početnici često mladicu presađenu u bonsai posudu smatraju bonsaijem , što je apsolutno netačno , jer ne čini posuda drvo bonsaijem , već karakteristike drveta. Bonsai je minijaturno drvo u bonsai posudi. To „minijaturno“ ne znači da se mladica od nekih 30–ak cm , starosti 3 – 4 god , može zvati bonsaijem. Ta mladica može jednog dana da postane bonsai , jer je bonsai samo ona biljka koja podseća na stari primerak u priroidi , i ima naboranu ili ispucalu koru , zavisno o vrsti , i gde mu je krošnja zgusnuta i razgranata , a listovi manji nego kod primeraka koji žive u prirodi. Posebnom tehnikom , koja će biti objašnjena u narednom tekstu , dolazi se do postepenog smanjenja listova.
Takođe treba napomenuti i da plod nije manji ukoliko je biljka manja , iako neki misle da se i to dešava. Tehnika kojom bi se plod smanjio , kao što je to slučaj sa listovima , ne postoji.
Autor: Nemanja Solarević