Održiva životna sredina je pojam u svetu koji je odavno jedna od najvažnijih oblasti koja se bavi načinom upravljanja životnom sredinom u velikim, bolje razvijenim, prenaseljenim zemljama. Ključna reč ove oblasti je promena i sagledavanje nedostataka prethodnih modela razvoja; pre svega, zapostavljanja pitanja zaštite životne sredine i loše odnošenje prema budućnosti čovekovoj. Pod „održivim razvojem“ životne sredine podrazumeva se pronalaženje jednog koncepta dugoročne perspektive opstanka i napretka čovečanstva. Pri toj promeni predhodnog neodrživog i nepravilnog, zapostavljenog, primitivnog stanja čovekove sredine, države koje su odavno krenule u promenu racionalnog korišćenja resursa, socijalne pravde, promenile su samim tim ljudsku svest o tome koliko su problemi životne sredine uistinu globalnih razmera.
Kao primer širenja te svesti možemo navesti jedan od osnovnih principa u šumarstvu, koji glasi: „Ne obarati tokom godine više stabala nego što ih priroda može stvoriti.“ Tako treba da se nižu dalji principi: „Ne bacaj samom sebi smeće u reku; napravi sa komšijama zajedničku bašticu ispred zgrade“, „recikliraj“, „Ono što si uzeo od zelene površine betonom, ti vrati zelenim zidom ili zelenim krovom“ itd. I baš o tom zadnjem principu želimo da najviše govorimo sada, jer se masovno gradi i mnogo oduzima prirodnog.
Tako u Francuskoj, u Parizu, zeleni krovovi i zeleni zidovi su pronašli mesto na vrhu koncepta o održivom razvoju životne sredine.
Francuska nastavlja da pravi zelenilo „na“ i „po“ zgradama… čak su i ventilacioni sistem Ajfelovog tornja ozelenili, i druge ventilatore širom Pariza su počeli da prave u obliku drveta. Pošto su Francuzi uvideli među prvima značaj flore za ekosistem, grejanje, hlađenje, izolaciju i mnogo toga drugog, uveli su zakon u martu 2014. g. o ekološkom uticaju u urbanim centrima koji nalaže svakoj novoj komercijalnoj zgradi u Francuskoj da ispuni zakonsku obavezu, kao uslov: „krov mora biti barem delimično prekriven zelenilom ili solarnim panelima i biljkama.“ Ekološki aktivisti su se prvobitno zalagali za to da pokrivenost zelenilom na krovovima bude 100% zelena, ali vlada je ograničila pokrivenost samo na komercijalne zgrade. Pošto ih ima koliko i stambenih, i ovo je sasvim zadovoljavajuće, a verujemo da će u roku od pet godina ozelenjavanje zgrada biti prošireno na sve krovove. U pokušaju da se umanji buka, prašina i zagađenje pre svega, i dobije prirodna izolacija, treba da se (samo na početku) uloži dosta novca, iako što većom primenom cena opada, ali, gledajući na duge staze i šta nam sve priroda obezbedi time, nema ni pogovora da se tako nešto ne uradi apsolutno u svim gradovima sveta.

Autor: Sofija Vojvodić