[button size=’tiny’ color=“ background_color=“ font_size=“ line_height=“ font_style=“ font_weight=“ text=’SADNICE PAULOVNIJE’ link=’http://www.zivetisabiljkama.net/sadnice-paulovnije/?ref=hl’ target=“]
Paulovnija je poslednjih godina postala „hit biznis“ u Srbiji i okolnm zemljama.
Iako je u svetu poznata od davnina, kod nas je do sada gajena isključivo kao dekorativna i medonosna vrsta.
Paulovnija je najbržerastuće drvo na planeti, pritom je njeno drvo traženo zbog karakteristika kojima retko koja vrsta može da se pohvali.
– Stablo raste pravo pa su ostaci prilikom obrade u drvnoj industriji veoma mali.
-Drvo je lagano poput stiropora što ga čini nezamenljivim u maketarstvu i svuda gde je potrebno napraviti laku a črstu konstrukciju.
-Drvo paulovnije je veoma elastično i otporno na lomljenje i uvijanje.
-Lako je za obradu i nema čvorova.
-Paulovnija se teško pali što je jako važno kada je u pitanju zaštita od požara ali kada se zapali oslobađa ogromnu kalorijsku vrednost.
-Kalorijska vrednost 1kg drveta paulovnije je dva puta veća od kalorijske vrednosti iste količine hrastovog ili bukovog drveta. Zbog ove osobine idealna je za pravljenje peleta. (mala težina – velika kalorijska vrednost).

Gde se može saditi paulovnija?

Neverovatno ali istinito, ova čudna biljka raste na gotovo svim tipovima zemljišta i na nadmorskim visinama od 0 do 900m.n.v. Tako se drvo paulovnije sreće na samoj obali mora u Bokokotorskom zalivu ali i na Zlatiboru u drugim planinama ispod 1000m.n.v. Najviše joj prijaju laka zemljišta pH vrednosti oko 5,5. Zadivljujuće je da odlično raste na peskovima u deliblatskoj peščari kao i na jalovištima i pepelištima što je u svetu dobro iskorišćen potencijal.
Sadi se plantažno a veliki potencijal ima za formiranje vetrozaštitnih pojaseva.

Ekologija

Paulovnija spada u grupu C4 biljaka, što znači da u procesu fotosniteze oslobađaj značajno veće količine kiseonika od većine drugih biljaka. Kada se na to doda brzina rasta zaključujemo da je ovo drvo prava mala fabrika kiseonika.
Najnovija istraživanja na Šumarskom fakultetu u Beogradu (autor Marija Marković), dokazuju da paulovnija dobro podnosi olovo u zemljištu što je stavlja u red biofiltera i biljaka pogodnih za sadnju pored saobraćajnica.
Sagorevanjem, paulovnija ne oslobađa sumpor a količina pepela koji ostaje za njom je zanemarljiva imajući u vidu da je njena kalorijska vrednost u rangu jakokaloričnih ugljeva.
Gde prodati drvo paulovnije?

Paulovnija se uzgaja na tri načina:

1. Za biomasu: Sadi se gusto radi dobijanja što veće biomase po hektaru. Drvo se melje i pravi pelet. Ciklus traje dve godine i daje 60-80 kubika biomase po hektaru. 1kg peleta oslobađa 4.500 kalorija!
2. Za ogrevno drvo: Već posle 3 godine (1+3 računajući čepovanje u prvom ciklusu), drvo paulovnije dostiže prečnik oko 20-25sm i oko 0,25 do 0,3 kubika. U ovom slučaju sadi se na razmak 2X3m, odnosno oko 1.500. sadnica po hektaru.
3. Zadrvnu građu: Sadnju treba obaviti na razmaku od 4X4m ili 4X5m što je oko 456 – 576 stabala po hektaru. Ciklus traje 7-10 godina kada drvo dostiže prečnik od 40-45cm i 0,8-1 kubik po stablu!
Računica za sadnju ovog drveta je jasna pa je za očekivati da će plantaže i vetrozaštitni pojasevi narednih godina biti sve češća pojava širom Srbije i okolnih zemalja.
Autor: Radivoje Bulatović